020 272 238

Finomen, naš korporativni blog

14

Jun, 2018

Prvi put s Carinama na finansijsko-pravno jutrenje

By: | Tags: , , , , | Comments: 0

Pripremajući se za konzumaciju low-fat jogurta, slanine bez masti, piva bez alkohola, cigara bez duvana, života bez kiseonika, dok Džoni nježno trešti sa pametnog telefona “studenti bez diplome, žene bez ljepote, neženje bez stana, putnici bez para” a sve to uz nepar tvrdo kuvanih jaja… Ne, ovako ovaj tekst ne bi trebao ovako da počne. Hej, krenimo iznova – jednom se živi ili kako Riki Martin mudro reče: Livinavidaloka!

Pripremajući se za konzumaciju ultramasnog ovčijeg sira uz megalounge hitove, nezasluženo masnije varenike i ponekog ljutog-ali-žutog primarnog poljoprivrednog proizvoda a sve u cilju pripreme par biznis planova za kompanije koje konkurišu za IPARD projekat, kretenasto se usudismo da promislimo nešto u cilju otkrivanja vječne istine: ko se to još bavi proizvodnjom poljoprivrednih produkata (nismo namjerno napisali proizvoda jer proizvodnja proizvoda čitalački nikako ne zvuči.

Do sada smo pisali o dva kreditna aranžmana iz ADMAS kreditne linije:

  1. Mljekara Milkraft u Bijelom Polju koja je dobila kredit iz Abu Dabi fonda od par miliona dolara za pokretanje prozivodnje koje nikad neće biti u tom obimu i koji vrlo vjerovatno nikad neće biti vraćen (čitaj: pašće državne garancije)
  2. IM Gradine koja je, o svemu sudeći, nenamjenski potrošila kredita za rekonstrukciju klanice i štale koje, by-the-way, nema?! (čitaj: pašće državne garancije)

Red je da postavimo još jedno trik pitanje u vidu pokušaja haiku rime:“Ko je još dobio milionče ili dva za razvoj poljoprivrede iz Abu Dabi fonda?

Niski ovčiji instinkt nas naćera da provrtimo crnogorske on & off line portale i vidimo ko je još krenuo u razvijanje i ekonomsko bildovanje sjevera iz nagomilanih dolarskih kredita. Investicionim kompasom bez busole nabasasmo na kompaniju Agro Carine doo iz Podgorice koja je dobila 2,5 miliona dolara za proširenje farme ovaca, proizvodnju primarnih poljoprivrednih proizvoda i povezivanje poljoprivrede i turizma na Pišču i Pivi:”Sunce ti kalaisano, ovi su baš ozbiljni – 2,5 miliona dolara u Plužine ili 760 mrskih zelembaća po stanovniku gradića kome tepamo tako francuski Žine-Plu? Uh, masu investicionih dolara/eura per capita, što jes’, jes’! Dok je plužinski maestral nebitno duvao pravo u facu, sinu nam misao – Da neće možda napraviti poljoprivredni Porto Plužine, mjesto đe se umjesto jahti privezuju ovce i primarni poljoprivredni proizvodi?

Kako smo rano uveče naprosto napaljeni na proste brojeve, ‘ajde vala da vidimo kakvi su bilansi tog investitora, tog preporođivača sjevera, te maestralne kompanije Agro carine! Ipak, prije toga, da provjerimo da li je kompanija Agro Carine aktivna, to jest da li obavlja svoju svetu dužnost razvoja ce-ge sjevera ali i šire? Prema zvaničnim podacima, ova kompanija je obrisana (?!) tj više ne postoji i to od dana 20.07.2017 godine !!! Pa kad je osnovana kad je tako brzo ugašena? Vjerovali ili ne, osnovani su dana 25.12.2015 godine, čitava četiri mjeseca prije odobrenja kredita od 2,5 miliona eura. Osnivač – Carine doo Podgorica. Znamo, sad i vi sumnjate u to da će planetu Zemlju rasturiti asteroid u roku od 24 časa, da će nas naseliti mali zeleni koji su se šlepali i nametljivo šupkali Đoganiju, ali to nije sve – ova priča tek počinje!

Napomena: datum kada je kompanija Agro Carine doo ugašena (20.07.2017) ima numerološku povezanost sa jednim drugim poslom kompanije Carine doo Podgorica, o čemu ćemo pisati pri kraju ovog teksta. A vjerujte, ne da je zanimljivo, no je – zanimljivo! Ha!

Uh,hm, ouch; ako je kredit odobren 2016. godine (tačnije dana 06.04.2016), onda mora da postoji u bilansima za tu godinu, zar ne? I pare su sigurno uložene u prvobitnu namjenu: proširenje farme ovaca, proizvodnju primarnih poljoprivrednih proizvoda i povezivanje poljoprivrede i turizma na Pišču i Pivi. Podsjetimo, čitavih ali i za sjever nenadmašno pomalo šašavih i bleskastih a nadasve tričavih 2,5 miliona dolara. Evo i aktive (tamo stoji ono što firma posjeduje, znate) bilansa stanja kompanije Agro Carine:

Kao što vidite, prema podacima za 2016. godinu, kompanija Agro Carine je uložila cijelih 66.685 eura u osnovna sredstva, dok je 2.109.395 eura sasvim izgledno oročila, jer se ista nalaze na poziciji kraktoročni finansijski plasmani. Drugim riječima, pare im stoje na računu i ne koriste se za investiciju, što je valjda bila prvobitna namjena ovog kredita?! Kako ono bješe namjena kredita? Ah, da: proširenje farme ovaca, proizvodnju primarnih poljoprivrednih proizvoda i povezivanje poljoprivrede i turizma na Pišču i Pivi. Dokaz da su pare uzete iz kredita pokazuje pasiva bilansa stanja (tamo se evidentaraju obaveze kompanije, znate). Uredno postoji dugoročna obaveza po kreditu, sve je čisto, sve je okej!

Nehotice posmatrajući zelene livade Plužina, raztrčane konje koji upražnjavaju jogu i mršave šarenopirgaste bumbare koji čeznu za danima perfektne finansijske nirvane, u zvaničnom bilansu uspjeha za 2016. godinu uočismo da je kompanija Agro carine ostvarila čitavih pet eura 5 eura za one koji ne umiju da čitaju slova) prihoda i skromnih 5 eura rashoda. Ako ste pomislili da prihodi i rashodi koincidiraju u nultoj tački finansijske konvergencije, obratite pažnju na sljedeće: uprkos kreditu od preko 2 miliona eura, ova firma nije platila ni centa kamate na njega (objasnite ovo građanima i kompanijama koji imaju kredite, molimo lijepo), kao što nema prihoda od plasiranih para. Pardon, uzeli su 5 eura finansijskih prihoda. Zaključujemo da su nas trebali angažovati da im ispregovaramo bolju kamatu – mogli smo im zaraditi par desetina hiljada evrića. No dobro, oni su – pametniji i finansijski pismeniji.<strong> Od svih nas izgleda.

U trenucima premišljanja o kresanju stepena visine ali i moguće zakrivljenosti londonski-zelene engleske trave u obližnjem parku, ponekad se zapitamo kako je moguće da transferišete preko 2 miliona eura a da banka ne uzme ni centa provizije, jer vidimo da u bilansu nema ni tih troškova.

Nemaju ni troškova zaposlenih, mada za tu situaciju imamo objašnjenje – nadaleko čuveni plužinski etno vampiri (koji se ne nalaze ni u kakvim zvaničnim statistikama) rade sa Agro Carinama na principu kompenzacije: mi za vas krvavo radimo a vi nama dajete da slobodno letimo preko nekretnina u vašem vlasništvu koje- nemate.

Kako mislite – Agro Carine nemaju nekretnine u vlasništvu? Zar za razvijanje poljoprivrede nije potrebna zemlja? Ono: Conditio sine qua non (Uslov bez koga se ne može). Pa fino, nemaju. Otvorili smo posjedovne listove ove kompanije i vidjeli da Agro Carine u svom vlasništvu nema nekretnina.

A i ne treba ni prevelika pamet za ovo – dovoljno je da pogledate bilans stanja i aktivu – tu vidite da li neka kompanija ima ili nema imovinu.

Evo malo finansijsko-pravne edukacije: pravno ili fizičko lice može da uzme kredit a da neko drugo pravno ili fizičko lice za nju garantuje imovinom. Dakle, ako Agro Carine uzme kredit i nema nekretnine u svom vlasništvu, ko je garantovao imovinom za taj kredit? Uvidom u posjedovni list kompanije Carine, koja je osnivač kompanije Agro Carine, vidimo da je dana 06.04.2016 godine upisana hipoteka na listu nepokretnosti broj 33, u kome se navodi da je dužnik po kreditu iz Abu Dabi fonda – kompanija Carine doo Podgorica?! Ček, ček – zar nije korisnik kredita kompanija Agro Carine doo Podgorica a ne Carine doo Podgorica, dakle potpuno drugo pravno lice? Kako je sad moguće da je u posjedovnim listu hipotekarni dužnik kompanija Carine doo Podgorica a ne kompanija Agro Carine doo Podgorica?

Kako je moguće da je kredit odobren jednoj kompaniji na čijim se bilansima kredit i nalazi, dok u posjedovnom listu stoji da je korisnik kredita u stvari kompanija koja je njen osnivač? Kome su puštene pare – Agro Carinama ili Carinama? 

Da bi lakše ovo svarili, evo primjera iz realnog života: ti čitaoče potpišeš ugovor za kredit za kupovinu namještaja (dakle ti vraćaš kredit) a tvoja drugarica (takođe čitateljka, naravno) dobije te pare umjesto tebe, da mjenicu za taj kredit i na kraju potroši pare za – šminku i robu. Stručno bi ovo nazvali – nenamjensko trošenje odobrenih sredstava.

Zaista, ovaj kreditni aranžman sasvim sigurno prijeti da zauzme vodeće mjesto na onim čuvenim studijama slučaja ali ne na ekonomskom već na – medicinskom fakultetu, gdje bi jedino  mogli raspetljati porive koji su doveli do ovakvo grozne pojave u kreditnoj liniji ADMAS.

Najbizarnije od svega je da se neko usudio da odobri 2,5 miliona dolara kredita kompaniji koja je registrovana par mjeseci prije zaključenja kreditnog aranžmana a koja u svom vlasništvu nema – ništa?! Čak nema ni kapital; oprostite, pogriješili smo – ima ali on iznosi nula (0) eura. Izgleda da je nula veće od ništa! Oh, kakva numerička filozofija se ođe može razviti, skoro kao domaće kore za pitu: šta je veće – nula ili ništa? Da li ništa postoji ako je nula manja od ničega? Kakve su reperkusije nultog kapitala kompanije koja je uzela 2.500.000 dolara uz državne garancije? Kakve se šekspirovsko-njegoševske dileme javljaju usljed diskusija o kapitalnoj nuli, pitanje je od 2,5 miliona dolara.

Dok morimo brigu nad ovim činjenicama, još jednom da ponovimo zahtjev iz prošlog teksta od kreditima iz ADMAS linije:

Bilo bi jako lijepo kada bi nam iz ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja poslali i biznis plan na osnovu kojeg je ovaj projekat odobren. Ko ga je pisao, potpisao i koliko je para uzeo(la), naravno. Pa da vidimo tokove novca i zaokružimo full priču. A kad smo već kod zahtjeva ministarstvu poljoprivrede, bili bi zahvalni da se objavi izvještaj koji treba da se pripremi na osnovu posebnog riješenja Ministra poljoprivrede br. 321-1213/17-1 od 29.05.2017 godine, kojim su dati su sledeći zadaci Direktoratu za plaćanje: Provjera izvršenih obaveza korisnika ADMAS projekta u pogledu: 

1. realizacije biznis plana u sladu sa zaključenim Ugovorima o kreditu i namjenskog utroška sredstava u skladu sa zaključenim Ugovorima o kreditu;

2. Provjera otplate kredita;

3) Provjera stanja kolaterala odnosno sredstava obezbjeđenja Ugovora o kreditu;

4) Provjera pravnog statusa lica kojma je kredit odobren u pogledu eventualnih tužbi sa imovinsko pravnim posljedicama, uključujući eventualne postupke stečaja ili likvidacije.” 

Izgleda na novi ministar poljoprivrede neće da se petlja sa naslijeđenim teretom, pa želi da ga detaljno ispita, a mi ćemo sa posebnim užitkom ispratiti ovu priču.

A evo razimea kreditnog aranžmana sa Agro Carinama:

1. kompanija Agro Carine registrovana je 25.12.2015 godine.

2. Osnivač je kompanija Carine doo Podgorica

3. 4 mjeseca nakon registracije, kompanija Agro Carine dobija investicioni kredit od 2,5 miliona dolara;

4. Umjesto sprovođenja investicije, pare iz kredita oročava;

5. u bilansima za 2016. godinu bilježi 5 eura prihoda i rashoda, nema rashoda zaposlenih, nema troškova kamate za kredit, nema zaliha, nema potraživanja, nema obaveza iz poslovanja, nema prihoda za oročena sredstva, nema – skoro pa ničega!

6. Kredit se u bilansima vodi na kompaniju Agro Carine doo Podgorica, dok u posjedovnom listu stoji da je dužnik kompanija Carine doo Podgorica, čime se otvara pitanje: kome su pare isplaćene: Agro Carinama ili Carinama?

7. Kompanija Agro Carine se 20.07.2017 godine – briše iz registra

Zaista, fascinantno je koliko je ovaj agro posao ima nula, dok je tadašnji ministar nonšalantno izjavio: Ovaj projekat nije usmjeren samo na lokalni razvoj, već dodatno omogućava jače uvezivanje poljoprivrede i turizma, generiše potencijal za veći izvoz i što je ne manje važno predstavljaju osnov da korak po korak postanu otkupni centri za dobre domaćine i poljoprivredne proizvođače sa Durmitora. Takođe, projekat fokusiran je na proizvodnju kvalitetnih proizvoda i daju svoj doprinos daljem jačanju standarda u poljoprivrednoj proizvodnji”.

Eto tako – umjesto dosadnih fraza o veličanstvenom razvoju sjevera i poljoprivrede u Plužinama, dovoljno je da pogledati finansijske izvještaje i zaključite da od toga nema – ništa. Ili ima jako puno nula, sve zavisi od toga da li je bilansna prazna čaša (nula mililitara) do polupuna ili poluprazna. Sve dok nas budu ovako, da prostite, zajebavali, imaćemo nultu stopu tolerancije na ovakve, da prostite one more time, glupe i moguće koruptivne poslove.

p.s. nama je jasno đe su pare završile i kako su potrošene, sve se vidi iz finanijskih izvještaja. Ako budete šerovali ovaj tekst najmanje 1.000 puta, možda i objavimo tu pisaniju. A možda objavimo to u narednom pasusu.

p.p.s sjećate se datuma 20.07.2017 godine kada je kompanija Agro Carine ugašena? E baš toga dana je Upravni sud Crne Gore donio rješenje u korist kompanije Carine doo koja je tužila, ni manje ni više, nego Sekretarijat za razvojne projekte (čitaj državu Crnu Goru; alo, uzeli su 2,5 miliona dolara i tužili državu, alo) a na osnovu prijave kompanije Carine za, pazite sad, bespovratne državne subvencije za otvaranje novih 55 radnih mjesta u hotelu Park u Bijeloj (opština Herceg Novi). Elem, komisija koju je formirao pomenuti sekretarijat  odbila je prijavu kompanije Carine zbog toga što, prema dostavljenih podacima, smanjio broj zaposlenih preko 10% za period april 2015 – april 2016. Prema pomenutoj uredbi, kompanija koja je smanjila broj zaposlenih preko 10% u traženom periodu, nema pravo na ova bespovratna sredstva. U slučaju Carina, ona su trebala da iznose 5.000 po radnom mjestu ili 275.000 eura. Da se ne miješamo u odluke Upravnog suda, ali da ipak povežemo ovu priču sa kreditom iz Abu Dabi fonda koji je odobren kompaniji Agro Carine (koja je ugašena, sjetite se) – pogodite đe su pare za razvoj poljoprivrede pošle: u turizam i izgradnju hotela Park (vlasništvo aktivne kompanije Carine) ili u poljoprivredu i izgradnju farmu ovaca (ugašena kompanija Agro Carine koja u svom vlasništvu ima – veliku nulu i još veće ništa).

Share on Facebook0Tweet about this on TwitterShare on Google+0Share on LinkedIn0